Borovnica

Listovi borovnice koriste se protiv povraćanja, proljeva, želučanih grčeva, kašlja pa i dijabetesa. Listove borovnice trebalo bi brati u svibnju ili na jesen. Jesenji listovi, u obliku čaja smanjuju mokraćnu kiselinu u organizmu. Listove sušimo u tankim slojevima u hladu ili u pećnici na 40 stupnjeva C.

Bobe se koriste protiv hemeroida, u svježem ili osušenom stanju. Protiv neuredne stolice i slabog teka.
Borovnice su odličan izvor vitamina C, bioflavonida, folne kiseline, kalija, kalcija i željeza. Osim toga, borovnice sadrže i visok postotak vlakana, i na taj način pozitivno utječu na kvalitetnu probavu, smanjujući rizik od crijevnih bolesti. Također su, zahvaljujući vlaknima, korisne pri dijetama za mršavljenje, jer stvaraju osjećaj sitosti. Izuzetno su korisne za jačanje krvnih žila.
Utječu na vid i čuvaju očnu mrežnicu. Osušene bobice zaustavljaju krvarenje hemeroida. Sok liječi želučani i crijevni trakt, pomaže kod smetnji varenja i nedostatka apetita.

Konzumacija i preparati borovnice
Bobice možemo jesti svježe ili osušene i umočene u alkohol. Suše se na 45 stupnjeva C. Od njih možemo raditi i ekstrakt s rakijom, sok ili pekmez.
Suhe bobice korisne su pri zaustavljanju proljeva, za razliku od svježih, koje djeluju kao blagi purgativ, pomažući na taj način kod problema s neurednom stolicom. Predstavljamo vam dva jednostavna, a korisna recepta za pomoć pri tegobama:

Tinktura od borovnice
U litru alkohola jakosti 60% ili u kvalitetnu, jaku rakiju, stavite 20 g ploda borovnice. Bocu dobro zatvorite i ostavite na suncu ili u toploj prostoriji 10 – 14 dana. Nakon toga ocijedite i uzimajte po 40 kapi u malo mlake vode ili na kocki šećera. Odličan lijek protiv srdobolje, proljeva i drugih bolesti.

Sirup od borovnice
Deset žlica boba borovnice kuhajte u litri vode (15 – 20 minuta). Ocijedite, dodajte isto toliko šećera i ukuhavajte u sirup. Odlično sredstvo za sve želučane bolesti. Uzima se žlica natašte i žlica prije spavanja.

Opis biljke: Borovnica spada u grupu šumskog voća, potječe iz sjeverne Amerike, a raste u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, vrištinama i guštarama planinskoga područja. Grm borovnice je nizak i vrlo razgranat s okruglasto-jajastim nazubljenim tankim listovima. Cvjetovi su svijetloružičasti. Razvijaju se pojedinačno iz lisnih pazušaca iz kojih nastaje sočna, modrocrna boba. Boja je rezultat visoke koncentracije antioksidativnih pigmenata (antocianina) u bobama.
Listovi borovnice beru se u svibnju prije nego plodovi dozore, i na jesen, nakon što je plod pobran. Plodovi se beru u srpnju i kolovozu.

Izvor: http://www.kupinko.com

Prethodni članak
Sljedeći članak

Posjetite i pretplatite se na naš kanal

RECEPTI, SAVJETI, DOGAĐANJA I ZANIMLJIVOSTIspot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci