Bebe rastu bolje uz maslinovo ulje

Znate li za sličnosti između majčinog mlijeka i maslinovog ulja? Čim počnete s dohranom povrtnim, mesnim i ribljim kašicama kojima se nerijetko dodaju i žitarice uspite i malo maslinova ulja.

Kemijski sastav majčinog mlijeka jedinstven je i najbolje prilagođen potrebama dojenčadi tijekom prvih mjeseci života – ipak je to najbolja hrana za dojenčad. Masti su u majčinom mlijeku zastupljene u približno 50% energetskog udjela, a vrsta masti koja prevladava je jednostruko nezasićena masna kiselina – oleinska. Upravo ona masna kiselina koja prevladava u maslinovom ulju! Osim toga, esencijalna masna kiselina – linolna – jednako je zastupljena u majčinom mlijeku kao i u maslinovom ulju. Sve ove činjenice idu u prilog upotrebi maslinovog ulja u prehrani dojenčadi kada se započne s dohranom, odnosno s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama kojima se nerijetko dodaju i žitarice.

Masti služe kao izolator od temperaturnih promjena, oblažu organe, održavaju kožu zdravom, pomažu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima – A, D, E i K. Masti služe i kao skladišna energija, a za dojenčad i djecu koja brzo rastu masti su i važna građevna tvar. Masne su kiseline građevni materijal, poglavito za mozak, koji je u djeteta nesrazmjerno velik u odnosu na odraslu osobu i troši oko 50% energije unesene hranom. U tom su pogledu posebno važne nezasićene masne kiseline.

No za razliku od drugih vrsta masti, esencijalne masne kiseline ne mogu se sintetizirati u tijelu i zato se moraju unositi hranom. Dvije su esencijalne masne kiseline – linolna i alfa-linolenska, a u organizmu služe kao prekursori omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Bitne su za razvoj mozga, vida, sintezu supstanci sličnih hormonima koje moduliraju brojne procese u organizmu te za zdravlje kože.

Važno je zapamtiti da nisu sve masti jednake. Neke treba unositi češće, a neke valja izbjegavati. Za dojenčad i djecu masti su izuzetno važne hranjive tvari i stoga nikakva restrikcija u prvih nekoliko godina života ne dolazi u obzir. To u praksi znači da nije preporučljivo davanje obranog mlijeka i mliječnih proizvoda

Tri su osnovne vrste masnoća: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene. Masti u hrani obično se nalaze kao mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, međutim, neke namirnice, poglavito one biljnog podrijetla, sadrže viši udio nezasićenih dok životinjske obično sadrže više zasićenih masnoća.

Višestruko nezasićene masti najzastupljenije su u ribi, sjemenkama, orašastim plodovima te uljima suncokreta, soje i šafranike.

Jednostruko nezasićene masti najzastupljenije su u maslinovom ulju, repičinom ulju, majčinom mlijeku i avokadu.

Zasićene masti najzastupljenije su u crvenom mesu, vrhnju, punomasnim mliječnim proizvodima i palminom ulju.

Tijekom prvih šest mjeseci, majčino mlijeko sadrži svu potrebnu količinu kalorija i masti za dojenčad. Od šestog mjeseca do godine dana, iako se uvode nove namirnice i izvori masnoća, majčino mlijeko i dalje ostaje osnovni izvor masti u prehrani. Cijelu prvu godinu masti čine približno polovicu energetskih potreba. Tek nakon prvih nekoliko godina života, udio masnoća u prehrani djeteta treba smanjivati i postupno prijeći na 30% do 33% ukupne energije, koliko bi prema preporukama trebale konzumirati zdrave odrasle osobe.

Najsličnija masnoća:

Budući da je dojenčad od prvih dana života naviknuta na unos oleinske masne kiseline putem majčinog mlijeka, najsličnija masnoća s kojom valja nastaviti i tijekom dohrane je maslinovo ulje. Osim što sadrži oleinsku masnu kiselinu, opskrbljuje mladi organizam prijeko potrebnim esencijalnim masnim kiselinama (linolnom i alfa-linolenskom) koje se ne mogu sintetizirati i stoga ih valja unositi hranom. Esencijalne masne kiseline nužne su za adekvatan rast, očuvanje zdravlja kože, vida, mozga i brojne druge tjelesne funkcije.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje pogodno je za primjenu u prehrani dojenčadi. Omjer zasićenih i nezasićenih masti u maslinovom ulju sličan je omjeru u majčinom mlijeku. Također, sadržaj esencijalne, linolne masne kiseline u 100 ml majčinog mlijeka jednak je sadržaju linolne masne kiseline u jednoj žličici maslinovog ulja. Dodatak maslinovog ulja obroku za dojenče nakon navršenih šest mjeseci života služi kao izvor esencijalnih masnih kiselina te potpomaže rast i neurološki razvoj.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje ujedno je izvor antioksidansa, poglavito vitamina E, beta karotena i polifenola, molekula koje neutraliziraju potencijalno štetne slobodne radikale i tako pospješuju prirodnu otpornost organizma.

Unos adekvatnih vrsta masti tijekom najranijeg djetinjstva važan je za stvaranje dobrih uvjeta za zdravlje kasnije u životu. Danas se bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u najranijem djetinjstvu.

Zdravom dojenčetu koje se hrani majčinim mlijekom nije potrebna druga hrana do približno 6 mjeseci starosti. Nove namirnice uvode se pojedinačno u razmaku od nekoliko dana, postupno povisujući količinu do punog obroka. Nakon mliječno-žitnih i voćnih kašica, u prehranu se uvode kašice od povrća s dodatkom biljne masnoće i mlijeka, a kasnije mesa, ribe, iznutrice i žumanjka.

U hranu za dojenčad ne stavlja se sol niti drugi začini, a valja izbjegavati i dodavanje šećera. Nasuprot tome, dodatak masnoća se preporučuje, posebice kada se započne s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama, obično od šest mjeseci starosti.
Maslinovo ulje posebno se preporučuje kao dodatak dojenačkim kašicama, zbog specifičnog lipidnog profila, ali i zbog sadržaja brojnih drugih molekula s blagotvornim djelovanjem na zdravlje.

Žličicu maslinovog ulja valja dodati u obrok riblje i povrtne juhe, kako bi im se poboljšao okus i nutritivna i energetska vrijednost. Također, jedna žličica maslinovog ulja dodaje se obroku povrtnog variva s ili bez mesa, ribljoj kašici te povrtnom pireu.

Dodatak žličice maslinovog ulja povrtnim kašicama, osim što osigurava izvor korisnih masti i kalorija, ujedno pospješuje apsorpciju vitamina topljivih u mastima – A,D, E i K. Spomenuti vitamini, koji se nalaze u povrću, ne bi se mogli adekvatno apsorbirati bez prisustva određene količine masti.

dr.sc. Darija Vranešić Bender
Vitamini.hr

Izvor: Net.hr

Be the first to comment

Leave a Reply