Predstavljanje vinarije Darija i Borisa Gašpara 

U restaurantu Mare Monti u Zagrebu predstavljena je vinarija Gašpar.

U nazočnosti dvadesetak novinara i ljudi iz vinske struke i poslovanja o svojim vinima je nadahnuto i vrlo opširno govorio Dario Gašpar . Spreman iz prve ruke objasniti svoja vina, način obrade u vinogradima, zimska plavljenja najvećeg vrgorskog vinogradarskog polja Jezera i drugo, Gašpar je zainteresirao znatiželjnu publiku i strastveno sa puno emocija odgovarao na mnogobrojna pitanja.
Predstavljanje vinarije Gašpar održano je u četvrtak, 6. ožujka u restoranu Mare Monti u Zagrebu

Vinarija Gašpar trenutno broji što u novim, a manjim dijelom u starim vinogradima oko 15000 trsova od kojih je najviše zlatarice koju količinom i kvalitetom brendiraju kao prvo kućno vino, zatim plavke, trnka (koji tek ove godine dolazi u pravi rod),  manje količine svjetskih crnih sorti cabernet sauvignona i merlota te još manje starih loza iz ovoga kraja poput medne. Smatra se da vrgorsko vinogorje u svojoj ukupnosti ima preko 12 milijuna trsova što ga čini najvećim odnosno najbrojnijim u Hrvatskoj.

Dario Gašpar i Vjeko Madunić

Gašpar nam je rekao da je njihov cilj napraviti vinariju u kojoj će puniti maksimalno 25000 do trideset tisuća litara vina  u butelje koje bi redom bile vrhunske. Posebno je naglasio uporni dugogodišnji rad na revitalizaciji skoro izumrle sorte zlatarice koja sada postaje prvo vino kuće a prate ih i drugi vinari iz ovoga kraja. Za plavku je rekao da je oduševljen njezinom kvalitetom za razliku od mnogih koji je smatraju drugorazrednom sortom. Na trsu on ostavlja prinos od kile do kile i pol što znači da u zelenoj berbi baca najveći dio grožđa.

Njihova vina su tražena i spomenuo je 4-5 vrhunskih naših restorana koji zlataricu kupljenu „ na pragu“ po 100 kuna prodaju od 250 do 650 kuna! Zlatarica je iznimno zahtjevna sorta,  podložna bolestima svim vremenskim neprilikama i zato su je ljudi polako napuštali jer zahtjeva mnogo truda –rekao nam je Dario, a njima je upravo to bio izazov jer su znali kakav nektar će poteći nakon takvog velikoga rada.
Kazao nam je još da se protiv suše ne bore navodnjavanjem nego otkopavanjem trsova svake treće godine čime se korijen loze usmjerava u dubinu. Jasno frezanje i okopavanje bez upotrebe herbicida. U zimskom periodu, svake godine, vinogradi su pod vodom tako da plove iznad vlastitih trsova i love ribu. Sigurno je da tako natopljenoj zemlji treba puno vremena da se isuši tako da im nedostatak  vlage u vinogradu nije problem za razliku od drugih dijelova Dalmacije i  kontinenta. Ukusne zalogaje, posebno paštetu priredile su djelatnice zajedno sa voditeljicom restorana Irinom Kliček.
Redom, kušali smo zlataricu 2019 pa zlataricu 2018. Slijedile su plavke iz 2018. i 2017. Godine.
Završno smo pili crni cuvee (CS, merlot, plavka) iz 2017.te svima najbolji, po općoj ocijeni, Vergolas iz 2016.
Fotografije: Marko Čolić