×

Warning

JLIB_APPLICATION_ERROR_COMPONENT_NOT_LOADING
Error loading component: com_k2, Component not found.
Error loading library: joomla, Library not found.

Mesna jela 0

Piletina 13

Ova ukusna jela pobuditi će tek svakome tko je ljubitelj bijelog ili laganog mesa!
Sve starije recepte možete naći na ovoj adresi: Piletina

Puretina 9

Pureće meso je ukusno te se lagano i brzo sprema.
Sve recepte iz ove kategorije pogledajte na ovim stranicama: Puretina

Svinjetina 35

Jela od svinjetine mogu biti vrlo ukusna, ako slijedite naputke recepture. 
Starije recepte možete vidjti na ovoj stranici: Svinjetina

Junetina 16

Specijaliteti od junetine su fantastični!
Ostale reccepte potražite na ovoj stranici: Junetina

Janjetina 12

Prigotavljanjem janjećeg mesa dobiti ćete ukusna jela.
Više recepata možete pronaći na ovim stranicama: Janjetina

Teletina 13

Priprema telećeg mesa u ukusne obroke nije zahtjevna. Skupa je to namirnica, zato se držite recepata i uživati ćete u okusima!
Ostale recepte iz kategorije pogledajte ovdje: Teletina

Divljač 10

Šume su nam bogate divljači, pa bi bilo šteta da ne isprobate koje jelo ovih ukusnih, ali s pažnjom odabranih recepata.
Divlja patka je kod nas svuda nastanjena i dobro poznata. Divlju patku možete najčešće vidjeti na jezerima i rijekama. Dužina joj je 50-60 cm, težina 0,75-1,5 kg. Odrasli divlji zec je velik 40 do 70 cm (dužina tijela) i težak otprilike 3 do 6 kg. Fazan je težine od 0,9-1.6 kg. Divlja svinja težine je od 100 kg za ženke do 350 kg koje dostiže mužjak. Jelen težine je od 70-130 kg ženke i 125-300 kg mužjaci. Srna težine je 40-80 kg.
Ostale recepte istražite na ovim stranicama: Divljač

Riblja jela 0

Riblja predjela 20

Ostale recepte iz kategorije možete pogledati na stranici: Riblja predjela

Glavna riblja 17

Pogledajte i ostala jela od ribe na ovoj stranici: Glavna riblja jela

Riječna riba 11

Som je najveća riječna riba naših krajeva, može narasti do tri metra dužine. Posebno je karakterističan za Dunav, u Njemačkoj ga zovu Wels, a u južnim njemačkim krajevima Waller (hodočasnik). Som nema sitnih kostiju i nema ljuski. Odresci su mu jednako dobri kuhani i pečeni.
Ostale recepte iz kategorije pogledajte na ovoj stranici: Riječna riba

Tjestenine 0

U ovoj kategoriji donosimo Vam jela koja se uglavnom poslužuju kao predjela, mada mogu i biti samostalni obroci. Za njihovu pripremu ne treba puno vremena, a nisu ni zahtjevna za pripremu.
Ostala jela iz ove kategorije pogledajte na ovoj stranici: Tjestenine

Riža 16

Riža je rod žitarica iz pretežno tropskih i sutropskih predjela Azije i Afrike. Pripada botanički među širokolisne trave. Jednogodišnja je biljka, naraste do 1.8 m visoko. Ovaj rod sadrži dvije vrste: Oryza sativa i Oryza glaberrima, s varijetetima i sortama.
Prirodno područje rasprostiranja riže je tropsko i subtropsko područje Afrike i Azije, no raste i u Europi, npr. u Italiji i Makedoniji te u Americi.
Za uzgoj je potrebno puno vode i ljudskog rada. Kultiviranje riže započelo je već prije više od 6500 godina u više država. Godišnja proizvodnja riže u svijetu iznosi oko 600 milijuna tona. Glavni proizvođači su Kina (31%) i Indija (20%) i Indonezija (9%).
Generalna skupština UN-a proglasila je 2004. g. za godinu riže.
Tijekom 1999. godine genetskim manipulacijama dolazi do stvaranja sorte Zlatna riža. Osnovna njena razlika od uobičajenih vrsta riža je dodavanje karotena koji se pretvara u vitamin A. Prvobitno zamišljeno tržište za uzgoj i prodaju ove vrste riže su bile države u razvoju. Bez obzira na propagandne materijale koji govore o visokoj kvaliteti ove vrste riže proizvođač je odbio pružiti javnosti podatke i o najjednostavnijim stvarima kao što je koliko karotena ostane u riži nakon što je kuhana. Pokušaj testiranja Zlatne riže na djeci u Kini je propao zbog zabrane tamošnje vlade, a proizvođač ima također problema u Europi koja se protivi genetski modificiranim biljkama.
Energetska vrijednost riže
  • Bjelančevine (g) 6,61
  • Ugljikohidrati (g) 79,34
  • Dijetalna vlakna (g) 1,40
  • Masti (g) 0,58
  • Kolesterol (mg) 0.00
Ostale recepte iz kategorije pročitajte na ovoj stranici: Jela s rižom

Jela s povrćem 0

Predjela 15

Neka glavna jela mogu biti i predjela, samo je potrebno smanjiti veličinu porcije.
Druge recepte pogledajte na ovoj stranici: Predjela od povrća

Prilozi 23

Uz neko od glavnih jela, spomenuto je i koji je prilog najviše odgovara uz to jelo, neka jela imaju čak i varijaciju sa par priloga, pa možda i salatom, a na nekim mjestima spominje se i desert i piće.
Ostala jela pogledajte na ovoj stranici: Prilozi

Salate 20

Salata je vrsta hrane, koja se obično jede kao prilog uz glavno jelo, ali se u posljednje vrijeme jede i samostalno (npr. salata s pečenom piletinom). Salata se najčešće radi od sirovog povrća. Može se dodati tjestenina, kuhano meso, sir, majoneza, razni preljevi i slično. U pojedine salate dodaje se i voće, npr. jabuke narezane na kockice.
Salata se najčešće začini s uljem i octom uz dodatak soli i papra te limunovog soka. Sezonske salate rade se od povrća koje je tipično za to doba godine. Salate imaju hranjivu vrijednost, sadrže vitamine i minerale. Većina se salata smatra dijetalnom prehranom, jer sadrže malo kalorija, a veće količine vode i biljnih vlakana.
Glavna je podjela salata na ljetne i zimske. Ljetne su salate: salata od svježih krastavaca, zelena salata, salata od rajčice, paprike i luka i sl. Zimske salate su: salata od kiselog zelja, salata od cikle, kisele paprike i rajčice, ponekad punjene kiselim kupusom (turšije), kiseli krastavci i sl.
Ostale recepte ove kategorije pogledajte na stranici: Salate

Za početak 0

U ovoj kategoriji slijediti ćemo glavne smjernice hladne i tople kuhinje koja sadrže najpopularnija predjela.
Ostale recepte iz kategorije pogledajte na ovoj stranici: Predjela

Finger food 0

Ovu vrstu hrane najčešće nalazimo na domjencima, banketima i ostalim priredbama. Ova jela pripadaju u kategoriju predjela.
Ostale recepte pronađite na stranici: FingerFood

Iz lonca 0

Juhe su ukusne, hranjive i krepke tekućine koje se dobivaju ukuhavanjem klaoničkog mesa, kostiju, povrća, začina ili riba i rakova, te  začina i drugih sastojaka u vodi ili u temeljcu.
Ostale recepte iz kategorije pogledajte ovdje: Juhe

Got. jela 0

Jela od mesa 2

Ostale recepte pogledajte na ovoj stranici: Gotova jela od mesa

Riblja jela 0

Ostale recepte pogledajte na ovoj stranici: Riblja jela

Griljada 0

Prednosti roštilja su višestruke: hrana pripremljena na roštilju praktična je i brza. Da bi meso s roštilja bilo što mekše i ukusnije, potrebno ga je marinirati ukojoj mora odstajati par sati, a najbolje preko noći. Pripremanje marinade je stvar ukusa, ali prilagođava se i vrsti mesa. Kod mariniranja bijelog i crvenog mesa za marinadu se najčešće upotrebljavaju slijedeći sastojci: ulje, zdrobljeni češnjak, sol, papar, mljevena crvena paprika, naribana kora limuna i začinsko bilje (ružmarin, bosiljak, majčina dušica).Osim mesa na roštilju možemo prigotavljati i ribu, povrće pa čak i neko voće!
Ostale recepte pogledajte na ovim stranicama: Jela sa roštilja

Skriveni meni 0

Izbornik 2 0

Dječji jelovnici 0

Dječja hrana mora biti što raznovrsnija, zbog unosa minerala, vitamina, masti, proteina i svih ostalih tvari koje djeci pomažu u razvoju i odrastanju.
Uz neka jela navode se mjeseci (koji se odnose na životnu dob djeteta) pa je poželjno da se manjoj dijeci obrati pažnja pri svakodnevnoj pravilnoj prehrani.
Ostale recepte iz ove kategorije pogledajte ovdje: Dječji jelovnici

Voće 0

Voće je zrelo reproduktivno tijelo biljaka sjemenjača, pogotovo onih koje imaju svježe plodove. Voće je dragocjeno i nezamjenjivo za dobar rad i vitalnost organizma čovjeka. Značajna je uloga mineralnih materija, zvanih makroelementi ili mineralne soli, kao i uloga nezaobilaznih mikroelemenata.
Možemo ga koristiti u svakodnevnoj prehrani kao samostalno jelo ili pripravljeno uz ostale namirnice u raznim jelima. Voćem možemo ukrašavati jela te pripremati sva jela počevši od predjela pa sve do završnih slijedova u koje ubrajamo sireve koje ukrasimo svježim (grožđe) i sušenim voćem (bademi, orasi, lješnjaci)+med.
Uz brojne vrste voća, primjena mu je velikog opsega, pa ga koristimo i poslužujemo svježe, radimo kreme ili umake, namaze, kuhamo kompote, ušećerujemo, pečemo u raznim slasticama, radimo sladolede...
Osim u prehrambene svrhe, neke vrste voća primjenjuju se i u medicini, kozmetičkoj ili nekoj drugoj industriji.
Sve o ovoj kategoriji pogledajte na ovoj stranici: Voće

Savjeti 0

Od korisnih savjeta možete neke vidjeti i na ovoj stranici: Savjeti
Top