Maroko

Prema podacima OIV-a u petgodišnjem razdoblje 1996.-2000. pod vinovom lozom je bilo 50.000 ha, proizvodilo se je godišnje 2.606.000 dt grožđa i oko 280.000 hl vina. Najveći dio grožđa potrošen je kao zobatica (2.138.000 dt), dok je razlika prerađena u grožđice čija je godišnja proizvodnja bila 9.000 dt ili otprilike tri puta manja od potrebe, što se namiruje uvozom. U 1995. godini od proizvedenih 1.737.600 dt grožđa 337.600 je prerađeno u vino, 1.359.300 dt je konzumirano u svježem stanju, a 40.700 dt je osušeno i tako proizvedeno oko 6.000 dt grožđica. Te je godine proizvedeno 173.000 hl vina, pretežito crnih iz grožđa sorte carignan, grenache, alicante bouschet, cabernet sauvignon i cinsault. To je otprilike pola od proizvodnje vina iz 1981. godine. Marokanska su vina alkoholna i dobro obojena, pa se izvoze da bi poslužila za sljubljivanje, međutim taj je izvoz iz godine u godinu sve manji. Proizvodnja bijelih vina je znatno manja od crnih, a proizvode se iz grožđa sorata pedro ximenez i clairette. Potrošnja vina po stanovniku varira od 1 do 3 l/cap. Zbog smanjene proizvodnje s jedne, a povećane potrošnje (zahvaljujući porastu turističkog prometa) s druge strane raste uvoz vina koji je od 3.000 hl pred dvadesetak godina sada narastao na oko 80.000 hl. Najveći dio vinograda prostire se nedaleko od Casablance i od glavnog grada Rabata.

Vina se proizvode od ovih sorata:

Alicante bouschet (čit. alikant buše), naziv za crnu sortu vinskoga grožđa jako obojena soka. Zbog toga i zbog visoke alkoholnosti, vina ove sorte se upotrebljavaju za sljubljivanje s vinima kojima ove karakteristike nedostaju. Taj francuski hibrid nastao je 1886. zaslugom Henri Bouschet-a križanjem sorata grenache i petit bouschet (koju je uzgojio Henrijev otac, Louis Bouschet 1824. godine križanjem vrlo stare sorte teinturier du cher s aramonom. Teinturier je francuski izraz za svaku crnu sortu obojena soka, što odgovara našem nazivu bojadisar). Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v.l. u RH (NN 159/04.) a. b. je uvršten među preporučene samo u podregijama Podunavlje, Moslavina i Prigorje-Bilogora. Prema tome, na području RH može se uzgajati a.b. i u ostalim podregijama, ali će samo vina proizvedena iz njegova grožđa s navedenih područja gdje je uvršten među preporučene, moći nositi oznaku kontroliranog zemljopisnog podrijetla. U Hercegovini ovu sortu nazivaju kambuša i bakamuša.

Pedro ximenez (pravilno napisano je pedro ximénez) sorta grožđa iz koje se (zajedno sa grožđem sorata Palomino i Muskateller) proizvodi glasovito španjolsko specijalno vino Jeres (čit. heres) (engl. Sherry izg. šeri i franc. (Xérès).

Clairette (čit. kleret), je naziv za dvije mediteranske sorte v. l. od kojih se c. rosé praktički više i ne uzgaja, dok je c. blanc (bijela) poznata i tražena. Ona se najviše uzgaja na jugu Francuske. Odatle je prenijeta u ostala vinorodna područja (npr. SAD – Kaliforniju, Izrael). Rodi redovito i obilno, a o proizvodnoj orijentaciji ovisi hoće li se iz njena grožđa proizvoditi vina (koja mogu doseći i do 14% vol. alk.), pjenušci (Claret de Die) ili spec. vina (poput vermuta). Vina c. sklona su maderizaciji, pa je i to razlogom što se ne forsira odvojena preradba već se prerađuje s drugim sortama i ulazi u sastav ružičastih (npr. u čuveni Rosé de Tavel) i crnih vina (poput poznatoga Châteauneuf-du-Pape).

Izvor: Vinopedia

Prethodni članak
Sljedeći članak

Posjetite i pretplatite se na naš kanal

RECEPTI, SAVJETI, DOGAĐANJA I ZANIMLJIVOSTIspot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci