Aperitivi i dižestivi

145
views

APERITIV (lat.) naziv za piće koje se poslužuje otprilike pola sata prije jela ili neposredno uoči jela poradi poticanja teka. Uz jaka alkoholna pića, (kakav je običaj kod nas još i danas ponegdje ) u novije vrijeme u tu svrhu se sve češće poslužuju vermut vina, ili specijalna vina tipa jerez, porto, odnosno suha bijela pjenušava ili do kraja prevrela jače alkoholna bijela vina.

(fr. apéritif) je alkoholno piće koje se obično služi za stimuliranje teka prije obroka, za razliku od dižestiva koji se služe poslije obroka. Često se služi uz neku sitnu hranu, kao što su krekeri, sir, masline i sl.

Francuska riječ apéritif vodi podrijetlo od latinske riječi aperire što znači otvoriti, pa se shodno tome koristi fraza “otvoriti tek”.

Pića koja se koriste kao aperitivi su različita i najčešće ovise od države u kojoj se poslužuju. Tako npr. u Grčkoj popularan aperitiv je ouzo, u Italiji Vermut itd.

Ako niste za koktele i želite da impresionirate jednostavnošću, za aperitiv možete poslužiti campari ili perno.

Jaka alkoholna pića

U smislu Pravilnika o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima, (NN 172/04.) su sva pića koja sadrže najmanje 15% vol. etanola, ako citiranim pravilnikom nije drugačije propisano. Ona se proizvode:

  • ili direktno destilacijom prevrelih sirovina poljoprivrenog podrijetla koja sadrže šećer ili su prethodno ošećerene sa ili bez dodavanja arome,
  • i/ili maceracijom aromatskog bilja i plodova,
  • i/ili dodavanjem aroma, šećera i drugih sladila etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla,
  • i/ili proizvodima definiranim citiranim Pravilnikom;
  • ili miješanjem jakog alkoholnog pića s
a) jednim ili više alkoholnih pića

b) etilnim alkoholom poljoprivrednog porijekla, destilatom poljprivrednog porijekla ili jakim alkoholnim pićem

c) jednim ili više alkoholnih pića

d) jednim ili više pića

Ovisno o uvjetima proizvodnje, tehnološkom postupku i vrsti sirovina, jaka alkoholna pića se svrstavaju u rakije, rakije po posebnom postupku, jaka alkoholna pića po posebnom postupku, likere i miješana alkoholna pića.

Rakija (tur.), žganica. U skladu s Pravilnikom o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima (NN 172/04.) r. je proizvod dobiven destilacijom prevrelog koma ili masulja od grožđa, ili drugog voća na manje od 86 % vol. alkohola (ako cit. Pravilnikom nije drugačije određeno). Ona mora imati organoleptička svojstva voća od kojeg je proizvedena, a ako odležava u drvenom suđu najmanje godinu dana, može biti označena kao “stara rakija”. Samo se skupini specijalnih rakija smije dodavati aromate i sladila. Naime, r. se dijele na rakije od grožđa, voćne rakije, rakije od voćne komine i na specijalne rakije.

Rakije od grožđa prema Pravilniku o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima (NN 172/04.) su: vinjak, brandy, lozovača (loza), komovica, drožđenka i vinovica.

Voćne rakije su proizvodi destilacije alkoholno prevrelih plodova voća i šumskih plodova, tj. masulja voća s ili bez koštica ili prevrelog soka od voća destiliranog na manje od 86 % vol. V.r. mora imati miris i okus svojstven destiliranom voću. Kada se stavlja na tržište kao gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5 % vol., hlapive tvari (ne ubrajajući etanol i metanol) najmanje 200 g/hl a.a., metanola najviše 1500 g/hl a.a. (osim u slučaju rakija od šljive, mirabel, trešnje, jabuke i kruške (izuzimajući sortu viljamovku-Pyrus communis Williams) koje mogu sadržavati metanola najviše 1200 g/hl a.a. Voćne rakije proizvedene iz koštunjičavog voća mogu sadržavati najviše 10 g/hl a.a. cijanovodične kiseline. U v.r. može biti i plod voća iz kojeg je ona proizvedena (npr. kruške sorte Williams u rakiji viljamovki).
Voćne rakije se proizvode iz koštuničavog voća (šljive, trešnje, višnje, trnine, liči, drenjina, marelica, breskve, rogača i dr.), iz jezgričavog voća (jabuke, dunje, kruške, oskoruša, mušmula, jarebike, nara, gloginja, smokava i dr.), te bobičastog voća (borovnica, ogrozda, ribiza., jagoda, kupina, ostrušica, malina, duda, brusnica, planike, bazge i dr.).
Voćne rakije se moraju označavati tako da ili ispred riječi rakija stoji ime voća iz kojeg je proizvedena (šljivova rakija) ili nazivom takve rakije (šljivovica, trešnjevača, kruškovača i sl.). Ako se proizvode iz više vrsta voća, tada njihovi nazivi moraju biti navedeni opadajućim redom s obzirom na količinu upotrebljenog voća.
Kada se voćna rakija proizvede samo od voćnog koma, tada je to rakija od voćne komine, pa gotov proizvod na tržištu mora imati oznaku npr. “rakija od komine jabuke” ili sl.

Rakije od voćne komine je voćna rakija proizvedena isključivo iz prevrelog i ocijeđenog voćnog koma (npr. kod proizvodnje jabukovače, ili nakon proizvodnje soka radi proizvodnje bezalkoholnog pića ili voćnog vina iz neke druge vrste voća i sl.), te ju prilikom stavljanja u promet valja pravilno deklarirati (označiti) uz navođenje iz koje je vrste voća ta rakija proizvedena (npr. rakija od komine jabuka, rakija od komine šljive, rakija od komine trešnja i sl.). Ako je rakija proizvedena iz više vrsta voća, tada njihovi nazivi moraju biti navedeni opadajućim redom s obzirom na količinu upotrebljenog voća. Rakije od voćne komine se proizvode destilacijom alkoholno prevrele voćne komine (izuzev grožđane komine), odnosno redestilacijom na ovaj način dobivene rakije, s tim da alkoholna jakost u oba slučaja mora biti manja od 86 % vol. alkohola. Na tržištu takva rakija sadržavati najmanje 37,5 % vol. alkohola i najmanje 200 g/hl aa hlapivih tvari, a najviše 1500 g/hl aa metanola. Voćne rakije od komine koštuničavog voća smiju sadržavati najviše 10 g/hl a.a. cijanovodične kiseline.

Jabukovača je naziv kojim se označava piće dobiveno alkoholnim vrenjem jabučnoga soka, kojeg u nas ponegdje naziva vino od jabuke ili jabučno vino. Vino od jabuka francuzi nazivaju cidre (čit. sidr), talijani sidro (di mele), a njemci Zider (čit. cider) ili Apfelwein. Ako se ono proizvodi od jače kiselih jabuka, zbog povećanog sadržaja jabučne kiseline preporuča se takav proizvod piti dok je još mlado, i dok još nije prevreo sav šećer. U područjima s dugom tradicijom proizvodnje takvih voćnih vina (a to su kontinentalna područja i poglavito Njemačka), visok sadržaj kiseline smanjuje se razvodnjavanjem, a sadržaj šećera povećava došećeravanjem, što je u RH Zakonom o vinu kojim se uređuje i proizvodnja i promet voćnih vina (NN RH br. 96/2003, članak 60, stavak 1) zabranjeno.
Destilacijom prevrelog soka (vina od jabuke) ili prevrelog masulja jabuke, proizvodi se rakija od jabuke.

Specijalne rakije (prema Pravilniku o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima NN 172/04.) su proizvodi dobiveni aromatiziranjem vinskog destilata i rakija raznim plodovima, voćem, aromatskim biljem ili njihovim maceratima i eteričnim uljima (npr.: travarica, orahovica, klekovača i dr.). Ovako proizvedena specijana rakija može sadržavati i dijelove biljaka koji su korišteni u proizvodnji (npr. rutvica). One se mogu proizvesti i na način da se masulju grožđa ili voća, odnosno iz njih proizvedenom soku (moštu) dodaju svježi mljeveni plodovi ili aromatsko bilje prije fermentacije. Na tržištu gotov proizvod mora imati alkoholnu jakost najmanje 37,5 % vol., a ostale sastavine kako je propisano za rakiju koja je osnova te proizvodnje. Na deklaraciji valja navesti ime rakije koja je korištena kao osnova, a ako je uzet veći broj različitih rakija, tada i imena svih opadajućim redom zastupljenosti. U skladu s odredbama Pravilnika kojim se propisuje opće deklariranje ili označavanje hrane (NN 114/04.), navode se i sastojci korišteni za aromatiziranje, a ako se ti sastojci ne navode, tada proizvod mora pratiti proizvođačka dokumentacija (deklaracija).

Travarica je specijalna rakija što se proizvodi tako da se vinskom destilatu ili komovici (a jednako tako i voćnim rakijama, odnosno rakijama proizvedenim iz šumskih plodova) dodaju stabljike, lišće, plodovi ili drugi dijelovi raznih aromatskih biljaka (poput rutvice-Ruta graveolens, pelina-Artemisia absinthium, metvice-Mentha piperita, kadulje-Salvia officinalis, borovice-Juniperus communis i dr.) ili im se dodaju macerati proizvedeni u tu svrhu namakanjem i miješanjem tih istih dijelova biljaka u rakiji. Takvi se biljni dijelovi, odnosno plodovi mogu dodati i voćnom ili grožđanom masulju ili soku i prije vrenja. Ti, biljni dijelovi, odnosno iz njih i rakija proizvedeni macerati, ili tzv. poboljšivači, ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. Travarici slična specijalna rakija je i orahovica i klekovača, pa jednako kao i za travaricu i takve rakije valja u prodaji označiti u skladu s Pravilnikom (NN 172/04.), uz naznaku rakije (odn. destilata) koji joj je osnova, a ako je ta osnova sastavljena od više vrsta rakija, tada se sve one moraju navesti opadajućem redoslijedu zastupljenosti. Mogu se navesti i upotrjebljeni plodovi, odnosno aromatsko bilje u skladu Pravilnika o općem deklariranju ili označavanju hrane (NN 114/04. i 34/05.), a ako ti sastojci na deklaraciji nisu navedeni, proizvod mora pratiti proizvođačka dokumentacija. Alkoholna jakost specijalnih rakija, pa i travarice mora biti najmanje 37,5 % vol.

Orahovica je naziv specijalne rakije koja se u skladu Pravilnika o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima (NN 172/04) proizvodi maceracijom nezrelih – još zelenih plodova oraha (čije je bot. lat. ime Juglans regia) u rakiji lozovači jakosti od 45 do 50 %vol. u trajanju od 4 do 6 tjedana, nakon čega slijedi odvajanje (otakanje) tekuće od krute faze i daljnja dorada macerata dodatkom mirodija (cimeta i klinčića) i šećernog sirupa. Cimet, kako se naziva mirodija što se proizvodi u Istočnoj Aziji (najviše u Kini i Indoneziji, a djelomično i na Cejlonu) i dobiva iz oguljene i osušene kore s mladih grančica cimetovca, biljne vrste iz porodice lovori, čiji rod Cinnamomum ima više od 250 vrsta, (od kojih se najviše koristi vrsta C. verum i C. zeylanicum) dodaje se u količini od oko 1 g/L macerata. Cvjetni pupovi klinčića, kako se bot. naziva jedna vrsta tropske biljke karanfilovca iz porodice mirte (čiji je bot. lat. naziv Eugenia caryophylata) dodaje se u znatno manjoj količini, koju je najbolje odrediti „probom na malo“. Količinu proizvedenog šećernog sirupa (na temelju u njemu prisutnog sadržaja šećera u g/L) najbolje je dodati na temelju križnog računa, s tim da u konačnom proizvodu sadržaj šećera bude oko 80 g/L.

Rakije po posebnim postupcima

su alkoholna pića dobivena

  • -destilacijom prevrele žitne komine (whisky i žitna rakija),
  • -prevrelih proizvoda šećerne trske (rum),
  • -prevrelih sirovina siromašnih šećerom, sa ili bez dodatka etilnog alkohola (gin) i
  • -macerata neprevrelih sirovina u etilnom alkoholu (kamo se svrstavaju: rakija od encijana (lincura), kimova rakija (Aquavit), rakija od anisa (anisonka, aniseta) i rakija od borovice (brinjevac). Rakije od voćnih macerata proizvode se maceracijom voća u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla (100 kg voća u 20 l aa), nakon čega slijedi destilacija, a najčešće se proizvode od kupine (Rubus fruticosus), jagode (Fragaria ssp.), borovnice (Vaccinium myrtillus), maline (Rubus idaeus), crvenog ribiza (Ribes vulgare), trnine (Prunus spinosa), oskoruše (Sorbus domestica), jarebike (Sorbus aucuparia), božikovine (Ilex cassine), brekinje (Sorbus turminalis), bazge (Sambucus nigra), šipka (Rosa canina) i crnog ribiza (Ribes nigrum).

Vodka je proizvod dobiven bilo rektifikacijom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili njegovim filtriranjem kroz aktivni ugljen, nakon čega može slijediti destilacija ili odgova­rajuća obrada tako da su organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina selektivno smanjena. Vodki se mogu dodavati arome za dobivanje specifičnih organoleptičkih svojstava (npr. okus dinja). Naziv arome mora biti istaknut u imenu vodke (npr. Limun vodka). Da bi se vodka mogla deklarirati kao »žitna vodka« mora biti proizvedena isključivo iz etilnog alkohola dobivenog od žitarica. Kada se stavlja na tržište kao gotov proizvod, vodka mora imati najmanje 37,5% vol. alkohola.

Domaći brandy je proizvod koji se dobiva miješanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i vinskog destilata s time da udio alkohola iz vinskog destilata čini najmanje 30% od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu. U proizvodnji domaćeg brandyja radi organoleptičkih svojstava i tipizacije proizvoda dozvoljena je uporaba biljnih ekstrakata, a za njihovu pripremu može se koristiti i etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla. Deklaracija za domaći brandy mora sadržavati i podatke o postotnoj zastupljenosti etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i alkohola iz vinskog destilata. Kada se stavlja na tržište, domaći brandy mora udovoljavati ovim zahtjevima:

alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 35% vol.;

količina ukupnog ekstrakta: najviše 20 g/l;

ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni udjelu vinskog destilata u proizvodu.

Domaći rum je proizvod koji se dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Domaći rum se može bojati prirodnim i umjetnim bojama. Kada se stavlja na tržište kao gotov proizvod domaći rum mora imati alkoholnu jakost proizvoda najmanje 35% vol. Na deklaraciji za domaći rum može se navesti popis sastojaka, sukladno odredbama propisa kojim se propisuje opće deklariranje ili označavanje hrane.

Rakija od encijana je proizvod dobiven od destilata encijana koji je dobiven fermentacijom korijena encijana sa ili bez dodatka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

Kimova rakija je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla koji je aromatiziran kimom (Carum carvi) ili drugim prirodnim ili prirodno-identičnim aromatičnim tvarima ili aromatičnim pripravcima, pod uvjetom da prevladava okus kima. Kimova rakija se može označiti kao aquavit ili akvavit ako je aromatizirana destilatom bilja ili začina, pod uvjetom da okus proizlazi prvenstveno iz destilata sjemenki kima i/ili kopra (Anethum graveolens), pri čemu je zabranjena upotreba eteričnih ulja.

Rakija od anisa je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromatiziranog prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum), anisa (Pimpinella anisum), komorača (Foeniculum vulgare), ili drugog bilja koje sadržava jednake glavne aromatične sastojke, korištenjem jednog od sljedećih postupaka:

maceracijom ili destilacijom;

redestilacijom alkohola uz prisutnost sjemenki ili drugih biljnih dijelova biljaka navedenih u stavku 1. ovog članka;

dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa;

— kombinacijom navedenih postupaka.

Dopuštena je uporaba i drugih prirodnih biljnih ekstrakata ili aromatičnih sjemenki, pod uvjetom da prevladava okus anisa. Rakija od anisa se može označiti na deklaraciji kao »anis« ako njena karakteristična aroma proizlazi isključivo iz anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog anisa (Illicium verum), odnosno komorača. Rakija od anisa se može označiti kao »destilirani anis« ako sadržava alkohol destiliran u prisutnosti sjemenki anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog anisa (Illicium verum), odnosno komorača (Foeniculum vulgare), pod uvjetom da taj alkohol pred­stavlja najmanje 20% od sadržaja alkohola u jakom alkoholnom piću.

Rakija od borovice je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili žitne rakije i/ili žitnog destilata aromatiziranog s bobicama borovice. U proizvodnji rakija od borovice mogu se upotrebljavati i prirodne aromatične tvari, aromatični pripravci i/ili aromatično bilje ili dijelovi aromatičnog bilja, pod uvjetom da ostanu prepoznatljive organoleptičke karakteristike borovice.

Rakije od voćnog macerata su proizvodi dobiveni maceracijom voća s najmanjim udjelom od 100 kilograma voća na 20 litara 100%-tnog alkohola djelomično prevrelog ili neprevrelog u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili jakom alkoholnom piću i/ili u destilatu iza čega je obavezna destilacija. Alkoholna jakost rakija od voćnog macerata koje se stav­ljaju na tržište kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.

Jaka alkoholna pića po posebnom postupku su, u skladu s Pravilnikom o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima (NN 172/04.) vodka, domaći brandy, domaći rum i jaka alkoholna pića od voća. Dok se vodka najčešće proizvodi iz etanola dobivenog od žitarica, u domaćem brandy-u najmanje 30% od ukupne količine alkohola mora biti porijeklom iz vinskog destilata. Domaći rum se proizvodi iz etanola poljoprivrednog podrijetla (uz aromatiziranje, bojanje itd.), a jaka alkoholna pića od voća iz isto takvog etanola biljnog podrijetla, ili destilata poljoprivrednog podrijetla, ili jakog alkoholnog pića koje sadržava najmanje 5 kg voća u 20 l.

Liker (lat. liquor – tekućina, i slatki mirisni napitak) raznorodna grupa pića iz porodice jakih alkoholnih pića. Proizvode se iz rakija, rafiniranog alkohola,vode, šećera, eteričnih ulja, biljnih macerata, esencija, voćnih sokova i dr. sirovina i dodataka (na pr. bojila). Sadržaj alkohola u likerima ne smije biti manji od l5% vol. a ekstrakta od 220 g/l. (izuzev kod gorkih likera). Dijele se na
-likere od voćnog soka,
voćne likere,
-likere od rakija,
biljne likere (koji se mogu označavati i kao gorki biljni liker, odnosno bitter-liker),
likere od kave, čaja, kakaa, čokolade, kole,
emulzijske likere (koji se proizvode miješanjem etilnog alkohola polj. podrijetla s jajima, kavom, čokoladom, lješnjakom, voćnim pastama koje su prethodno emulgirane s vodom, mlijekom ili vrhnjem),
likere s vinom (koji se proizvode miješanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s vinom čije učešće mora biti najmanje 20%. Ako je učešće vina 10%, uz učešće vinjaka ili destilata 20%, tada takav liker od vina nosi oznaku „kordijalni liker”, a njihova alkoholna jakost mora biti najmanje 35 % vol),
aromatizirane likere i
ostale likere (od meda, od ruma i domaćeg ruma kojima se dodaju macerati od kore limuna ili dr. agruma pa se označavaju kao punč i dr.).
Likerom se naziva i sirup što se dodaje vinu u postupku proizvodnje pjenušca (liqueur de tirage, i l. d’expedition), a likerskim vinom posebna skupina specijalnih vina.

Domaći rum je naziv za alkoholno piće koje se proizvodi po posebnom postupku, a koje se dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Dopušteno je njegovo bojanje prirodnim i umjetnim bojilima. U prometu mora sadržavati najmanje 35 % vol. alkohola. Na deklaraciji se mogu navesti sastojci, sukladno odredbama kojima se regulira opće deklariranje ili označavanje hrane, a ako se ono ne obavi, proizvod mora pratiti proizvođačka deklaracija. Vidi: jaka alkoholna pića po posebnom postupku.

Miješana jaka alkoholna pića (koktel, cocktail) su među­sobne mješavine dvaju ili više jakih alkoholnih pića, definiranih ovim Pravilnikom ili jaka alkoholna pića s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla i/ili voćnim sokom i/ili drugim sokom i/ili aromom i/ili vinom i dr., sa ili bez dodatka šećera. Alkoholna jakost koktela (cocktaila) kao gotovog proiz­vo­da je najmanje 15% vol.

Gazirana likerska pića su proizvodi dobiveni miješanjem likera sa soda vodom, s tim da ne sadrže manje od 5% vol. ni više od 15% vol. alkohola. Gazirana likerska pića sadrže najmanje 2 grama ugljičnog dioksida u jednoj litri pića.

Desertna likerska pića su proizvodi dobiveni miješanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i šećera s fermentiranim ili alkoholiziranim matičnim sokom voća, grožđa ili povrća uz dodatak macerata aromatskog bilja ili njihovih destilata. Desertna likerska pića moraju u jednoj litri sadržavati najmanje 400 mililitara matičnog soka voća, grožđa ili povrća. Kada se stavljaju na tržište desertna likerska pića moraju imati najviše 250 g/l ukupnog ekstrakta.

Miješana alkoholna pića su proizvodi dobiveni miješa­njem vina i/ili piva i/ili voćnih sokova i/ili osvježavajućih pića i/ili mineralnih voda i/ili voda i dr. s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla i/ili jakim alkoholnim pićima i/ili alkoholnim pićima definiranim ovim Pravilnikom. U miješanim alkoholnim pićima dozvoljeno je zasla­đivanje te dodavanje boja i aroma sukladno posebnim propisima. U miješanim alkoholnim pića dozvoljeno je dodavanje ugljičnog dioksida. Alkoholna jakost miješanih alkoholnih pića je od 2 – 10% vol.

Alkoholna pića od meda su proizvodi dobiveni alkoholnom fermentacijom otopine prirodnog meda.Za poticanje alkoholne fermentacije dopušteno je dodavanje mineralnih soli. Kada se stavljaju na tržište, alkoholna pića od meda moraju udovoljavati ovim zahtjevima:

  • alkoholna jakost gotovog proizvoda: od 9 do 15% vol.;
  • količinu ukupnih kiselina (preračunate na vinsku kiselinu) najviše 3 g/l;
  • količinu hlapivih kiselina (preračunate na octenu kiselinu) najviše 1,2 g/l;
  • ekstrakt bez šećera najmanje 15 g/l;
  • ukupni sumporni dioksid najviše 200 mg/l;
  • slobodni sumporni dioksid najviše 30 mg/l.

Dopušteno je dodavanje prirodnih ekstrakta i prirodnih aromatičnih tvari.

DIGESTIV (lat.), naziv za piće koje pomaže probavu. Vino posredno vonjem (mirisom) i izgledom i neposredno povećava sekreciju sokova probavnog sustava pa, prema tome, pomaže probavu. Digestivna svojstva vina tumače se i činjenicom što to piće ima aktualnu kiselost (pH) upravo onakvu u kakvoj želučani enzimi najbolje obavljaju svoj posao.

Dižestivi mogu biti napravljeni kao kokteli ili kao samostalna pića. U oba slučaja dozvoljeno je da budu slađi i jači. Razmišljajte o finim konjacima, biljnim likerima, biterima ili portu, ali to može biti i neki dobri stari viski ili rum.Porto, cherrybrandy, konjak ili scotch whiskey ponudite kao dižestiv.

IZVOR:

http://www.vinopedia.hr

http://zivot.krstarica.com/l/muskarci/aperitiv-i-ostala-pica/

http://hr.wikipedia.org

Be the first to comment

Leave a Reply