Albanija

na mnogim svojim područjima ima idealne uvjete za razvoj vinogradarstva, ali ih za sada samo djelomice koristi.

Na površini od oko 15.500 ha (petnaetgodišnja srednja vrijednost u razdoblju 1981-1996), proizvodilo se je godišnje oko 809.500 dt pretežito stolnog grožđa. U tom istom razdoblju aritmetička sredina godišnje proizvodnje vina iznosila je oko 230.000 hl. Prema najnovijim podacima koje je objavio OIV-e površine pod vinogradima u razdoblju od 2002. do 2004. iznose oko 7.000 ha. Godišnja proizvodnja grožđa u razdoblju 1996.-2000. (i bez obzira na otprilike upola manje vinogradarske površine koje je ta zemlja imala u razdoblju 1981-1996) iskazuje se u količini od oko 689.000 dt, a u godinama 2001. 851.000 dt i godine 2004. 815.000 dt. Proizvodnja vina je u padu, (i u 2003. i 2004. iznosi prosječno oko 95.000 hl) a to znači da se proizvođači sve više okreću proizvodnji i prodaji zobatica. Vinogradarska je proizvodnja i ranije bila orijentirana na stolno grožđe i to pretežito starijega sortimenta (afus-ali, kraljica vinograda, chasselas…) i stari direktori (izabela i dr.). Proizvedeno (kao što je već istaknuto) stolno grožđe služi za opskrbu vlastitog tržišta. Grožđice se ne proizvode već uvoze (godišnje u količini od oko 1.000 dt), kako bi se podmirile potrebe vlastitog tržiša. Ta se potrošnja iskazuje u količini od 0,03 kg/cap./god. Ni proizvodnja vina ne zadovoljava vlastite potrebe, čija potražnja se djelomično namiruje uvozom od oko 13.500 hl vina/god. Od vinskih autohtonih sorata u literaturi se najviše spominju od bijelih bege, koja ima izvanrednu sposobnost nakupljanja šećera (od 23 do 26%), a od crnih manda kuge koja više odgovara za proizvodnju laganih rujnocrvenih vina. Albanska vina na tržištu Europe su nepoznata. Na naše tržište uvozilo se pred dvadeset i pet i više godina jako alkoholno piće Skenderbeu konjak, koje kakvoćom odgovara našem vinjaku.

Bege naziv najrasprostranjenijeg albanskog kultivara bijelog grožđa s velikom sposobnošću nakupljanja šećera.

Manda kuge naziv albanskog najčešće spominjanog kultivara crnog grožđa iz kojeg se proizvode lagana ružičasta vina.

Kraljica vinograda je rana bijela zobatica koju je uzgojio mađarski selekcionar Mathiasz Janoš 1916. god. (križanjem sorte kraljica elizabeta s čapskim biserom, sortom koja je također njegova selekcija). Mađarsko joj je ime Szälökertek kiralynöje muskataly. Rodi obilno, a u nas sazrijeva krajem srpnja ili u prvoj dekadi kolovoza. Osjetljiva je na sivu plijesan. Ako prezrije mijenja okus i miris i time gubi na kakvoći.

Izvor: Vinopedia

Be the first to comment

Leave a Reply