Izrael

Iako se na ovom prostoru loza uzgajala još u biblijsko doba, za izraelsko vinogradarstvo i vinarstvo se može reći da je jedno od najmlađih. Naime, podizanje vinograda i izgradnja objekata za preradbu na suvremenim osnovama započela je tek 1949., a svoj najveći uspon doživljava u razdoblju 1955./1961. kada je utrostručeno.

Na četiri ograničena vinogradarska područja, od kojih je najveće ono nedaleko od Tel Aviva i Jaffe (Rishon le Ziyon), a drugo po veličini istočno od grada Haife (od mjesta Tiberiade do Zefada) uzgajaju se pretežito sorte alicante bouschet, grenache, carignan i cabernet sauvignon od crnih i clairette, ugni blanc, semillon te muškat bijeli od bijelih sorata. Vinogradarske su se površine i u ovoj zemlji smanjile, pa danas iznose polovicu od onih površina koje su bile registrirane u razdoblju 1981.-1985. Na oko 6.000 ha (stanje 1996.-2001.) godišnje se proizvede oko 909.000 dt grožđa od čega se proizvede oko 80.000 hl vina i oko 14.000 dt grožđica, a najveći dio konzumira u svježem stanju. Izraelska, ponajvećma crna i ružičasta suha i polusuha vina kontrolira državni vinarski institut iz Rehovata. Manji se dio vina izvozi (oko 20% god. proizvodnje), a veći dio služi za podmirenje potražnje na domaćem tržištu, pretežito za potrebe brojnih turista koji posjećuju ovu zanimljivu zemlju, dok je ta potrošnja domaćeg (židovskog i muslimanskog) stanovništva, zbog vjerskog svjetonazora zanemariva. To je razlog da je ukupna potrošnja vina u ovoj zemlji mala i u razdoblju od 1995. do 2001. (prema podacima OIV-a) iznosi između 1,12 i 1,91 l/cap. godišnje.

Clairette (čit. kleret), je naziv za dvije mediteranske sorte v. l. od kojih se c. rosé praktički više i ne uzgaja, dok je c. blanc (bijela) poznata i tražena. Ona se najviše uzgaja na jugu Francuske. Odatle je prenijeta u ostala vinorodna područja (npr. SAD – Kaliforniju, Izrael). Rodi redovito i obilno, a o proizvodnoj orijentaciji ovisi hoće li se iz njena grožđa proizvoditi vina (koja mogu doseći i do 14% vol. alk.), pjenušci (Claret de Die) ili spec. vina (poput vermuta). Vina c. sklona su maderizaciji, pa je i to razlogom što se ne forsira odvojena preradba već se prerađuje s drugim sortama i ulazi u sastav ružičastih (npr. u čuveni Rosé de Tavel) i crnih vina (poput poznatoga Châteauneuf-du-Pape).

Semillon (čit. semijon) je francuska vinska sorta bijeloga grožđa koja je i k nama prenijeta u doba prve obnove vinograda nakon napada trsne uši. U to doba preporučivana je kao dobra osnova, za visokokvalitetna suha i slatka vina, proizvodnja koje se, npr. u podregiji Istra (vinogorje Zapadna Istra), očuvala sve do 1948. da bi nakon toga, naglim padom vinogradarske proizvodnje kod nas, uz još neke osjetljive i manje rodne sorte bila žrtvovana i napuštena.

Izvor: Vinopedia

Be the first to comment

Leave a Reply