Južnoafrička republika

je vodeći proizvođač grožđa i vina u Africi s više od 44% ukupne proizvodnje grožđa, i s više od 84,6% ukupne proizvodnje vina na tom kontinentu. Prema podacima Međunarodnoga ureda za lozu i vino (OIV) u desetgodišnjem razdoblju 1981.-1990. srednja vrijednost godišnje proizvodnje je dosizala 8.610.500 hl, a u sljedećem desetogodišnjem razdoblju (1991-2000.) 8.032.500 hl vina. Najrodnija godina u povijesti vinogradarstva u ovoj zemlji bila je 1989., kada je proizvedeno čak 9.560.000 hl vina. U XXI stoljeću u ovoj zemlji značajno raste vinogradarska proizvodnja što potvrđuju i slijedeći podaci: Od 2002. do 2004. godine vinogradarske površine su porasle od 129.000 ha na 133.000 ha, proizvodnja grožđa od 15.001.000 dt na 17.381.000 dt, proizvodnja vina od 7.189.000 hl na 9.279.000 hl, proizvodnja zobatica od 2.508.000 dt na 2.679.000 dt, izvoz zobatica od 2.075.000 dt u 2002. na 2.371.000 dt u 2004. U tom istom razdoblju izvoz vina je povećan od 2.177.000 hl na 2.685.000 hl. Jedino područje gdje je proizvodnja smanjena zabilježeno je kod grožđica (od 424.000 dt u 2002. na 395.000 dt u 2004.). Vinogradarsko vinarska proizvodnja u ovoj zemlji orjentirana je na izvoz. Potrošnja zobatica od 0,59 kg per capita u 2002. povećana je na 0,69 kg u 2004., dok je potrošnja vina smanjena od 8,7 l/per capita u 2002. na 7,8 l što, s obzirom na broj stanovnika čini 579.000 hl). JAR je jedina afrička zemlja koja je u 2007. godini uvrštena među 10 najvećih u svijetu i to u proizvodnji vina (gdje je od ukupne proizvodnje, koja je te godine iznosila 270.921.000 hl zauzela osmo mjesto sa učešćem od 3,63% od ukupne svjetske proizvodnje, odnosno sa proizvedenih 9.840.000 hl vina), te u izvozu vina (gdje je od ukupno registriranog svjetskog izvoza u toj godini koji je iznosio 91.421.000 hl zauzela deseto mjesto sa 3,43% ili sa 3,132.000 hl izveženih vina). Uvoz vina u JAR (koji je u razdoblju 1996./2000. iznosio 133.000 hl/na godinu smanjen na 13.000 u 2004., dok je uvoz zobatica povećan od 2.000 dt/god. u razdoblju 1996.-2000. na 6.000 dt u 2004. godini, a uvoz grožđica u tom istom razdoblju od 3.000 na 9.000 dt.
Pretežito se uzgajaju kvalitetne sorte grožđa (cape rizling, rizling talijanski, pinot bijeli, chardonnay, chenin blanc, colombar(d) i dr. te pinotage, cabernet sauvignon, pinot crni, gamay, shiraz i dr.) u klimatskim uvjetima koji su slični mediteranskima (pokrajina Kapland proizvodna zona, uključuje Stellenbosch, Paarl, Welington, Franschoek, Constantia [uz napomenu da je pred oko 200 godina, južnoafričko vino Constantia bilo među najslavnijim i najskupljim vinima svijeta], odnosno proizvodne zone Robertson i Worcester, Walker Bay i Elgin). Najviši stupanj primjene suvremene tehnologije (nerđajuće suđe, strogo kontrolirani uvjeti preradbe i dorade i dr.) omogućio je smanjenje količina sumpornog dioksida i racionalnu visokokvalitetnu proizvodnju.

Chenin blanc sinonimi: Pineau de la Loire, šenin bijeli i dr. Ovaj je kultivar selekcioniran 1949. godine u dolini Loare, gdje se najviše i uzgaja. Odatle je prenijet i u druge vinorodne regije Francuske, ali i na druge kontinente (SAD, Južnoafrička Republika, Australija). Iako osjetljiv na peronosporu i pepelnicu, zauzima visoko mjesto u sortimentu. Rodnost varira od 50 do 120 hl/ha, a kakvoćom najčešće se svrstava među kvalitetne kultivare. Vina proizvedena iz ovog kultivara u pravilu su suha, lagana, pitka, bolja dok su još mlada i bogata plinovitom fazom (frizantna). Na vinska tržišta Europe pa i RH, stižu u značajnim količinama iz Cape-South Africa kamo je, vjeruje se, ovaj kultivar stigao još 1652. godine, brodom Dutch East India Company, pod zapovjedništvom Jana van Riebeecka. Otada, sorta je u Južnoafričkoj Republici poznatija pod imenom steen.

Colombard (ponekad pisano i collombard, čit. kolombard) je sorta bijelog grožđa porijeklom iz fr. pokrajine Charente-Maritime. Uzgaja se na jugu Francuske. Vina se uvrštavaju u skupinu stolnih ili služe u proizvodnji cognaca i armagnaca. Iz istih razloga uzgoj ovog kultivara proširio se je i u Americi (SAD i Meksiko), u Africi (JAR) i na području Oceanije (pretežito u Australiji), a ukupne površine u svijetu procjenjuju se na oko 30,000 ha.

Pinotage je sorta crnog grožđa koja je nastala u Južnoafričkoj Republici, 1925. g. (prof. A. I. Perold) križanjem pinota crnog i cinsaulta. U JAR-u je cinsaut poznat pod imenom hermitage, pa odatle pino-tage). I danas je u domovini svojeg nastanka vrlo popularna sorta, međutim, zbog sposobnosti dobrog nakupljanja šećera i naročito zbog dobre obojenosti i cijenjene arome vina koja se proizvode iz njena grožđa, cijenjena je posvuda na vinskom tržištu, što rezultira interesom za njenu sadnju i na drugim vinorodnim područjima (Australija, Novi Zeland, Čile).

Izvor: Vinopedia

Be the first to comment

Leave a Reply