Moldavija

Vinogradarstvo i vinarstvo je u Republici Moldaviji (čiji je službeni naziv Republika Moldova) značajna gospodarska grana. U vinogradima (koja se prostiru na ravničarskim plodnim tlima između rijeka Prut i Dnjestar) i čija je površina smanjena od 195.000 ha (u razdoblju 1991.-1995.) na 130.000 ha u 2001. godini, sada (u 2.000 godini) se proizvede godišnje oko 5.050.000 dt grožđa od čega se veći dio preradi u vino (i druge proizvede od grožđa i vina u količini od oko 2.151.000 hl), a ostatak uroda na tržištu nudi kao stolno grožđe – zobatice. Glavni vinarski podrumi (smješteni nedaleko glavnog grada Kišinjeva) u Milestii Mici (sa oko 200 km podzemnih tunela, od kojih se samo jedna četvrtina koristi za skladištenje vina i pjenušaca) i manji podrum u Crikovi posebna su atrakcija koju s interesom posjećuju prijatelji grožđa i vina. Proizvedena vina se u najvećem obujmu uvrštavaju u skupinu kvalitetnih. Ona sadrže oko 12% vol. alkohola i najvećim dijelom su suha, rjeđe polusuha, s visokim sadržajem ukupnih kiselina (između 6 i 8 g/l) pa stoga pitka i osvježavajuća. Sortiment je raznolik, ipak, najviše se proizvode vina iz grožđa visokokvalitetnih sorata aligoté, fétjaska, rizling rajnski, sauvignon bijeli, rkaciteli, traminac crveni, muškat bijeli i dr. Od crnih najviše se uzgajaju sorte cabernet sauvignon i saperavi, a od domaćih autohtonih kultivara sereksija i černaja, proizvode se lagana crna stolna vina. Vino je, uz neke druge polj. proizvode, glavni izvozni artikal Republike Moldavije. Da je to tako bilo i u prošlosti, potvrđuje podatak da je na unutarnje tržište SSSR-a (kojem je i ova zemlja pripadala do njegova raspada), isporučivano u nekim godinama i do 320 milijuna boca pjenušavih vina (što predstavlja oko 2,4 milijuna hl vina). Sada je ta proizvodnja smanjena, jer Rusija (navodno zbog neriješenih nekih političkih odnosa u moldavskim pokrajinama u kojima živi i velik broj žitelja ruske nacionalnosi) koči i zabranjuje uvoz moldavskih vina. Izvoz u Europsku uniju također je ograničen velikim carinama (zbog čega su moldavska vina na tržištu te zajednice prvenstveno zbog visoke cijene nekonkurentna). Ukupan izvoz vina (u cisternama, bocama i kao pjenušac) dosiže 1,7 milijuna hl/godinu, (što čini skoro 80% ukupne proizvodnje), pa za plasman na domaćem tržištu (na kojem je potrošnja po stanovniku oko 10 L) ostaje oko 500.000 hl.

Aligoté francuska sorta bijelog grožđa čiji se uzgoj, osim u pokrajini La Bourgogne, odakle prema mnogim ampelografima i potječe, u tijeku prošlog stoljeća proširio i na druga vinorodna područja istočnog Mediterana (Bugarska, Turska) kao i na američki kontinent (SAD-Kalifornija, Čile). Iz njena grožđa, koje dozrijeva u I. razdoblju (epohi), najčešće zajedno sa chardonnay-em, proizvode se lagana, srednje alkoholna stolna do kvalitetna vina (poput u Francuskoj proizvedenog Bourgogne Aligoté-Bouzeron s AOC), koja su za potrošnju, s obzirom na sastav, najbolja kao mlada. Tradicionalno, od tih razmjerno kiselkastih vina, dodatkom likera od crnog ribiza (Cassis), pravi se popularni kir, aperitiv tako nazvan prema junaku pokreta otpora u Burgundiji, tijekom drugog svjetskog rata, Canonu Kiru, koji je bio i gradonačelnik Dijona.

Fetjaska je naziv većeg broja kultivara vinove loze od kojih se najviše uzgaja fetjaska bijela (fétjaska belaja), a znatno manje crna (negra) i muškatna (muscatnaja, koja je uzgojena križanjem fetjaske bijele i muškat ottonela). Fétjaska bijela ponajviše se uzgaja u Republici Rumunjskoj (na površini od oko 23.000 ha), manje u Republici Moldavi, te u Mađarskoj (gdje se naziva i féher-leanyka – što se prevodi kao bijelo djevojačko grožđe), ali i u vinogradarskim područjima mnogih drugih zemlja, od kojih spomenimo samo SAD, Francusku i Ukrajinu. U Moldaviji proizvedeno vino iz ovog kultivara osnova je za proizvodnju pjenušavog vina, s obzirom da obiluje s ukupnim kiselinama i da vino ima ugodnu aromu koja podsjeća na breskvu. Važno je istaći da fétjaska belaja vrlo dobro podnosi (za vrijeme zimskog mirovanja) niske temperature, koje u tim sjevernim krajevima ponekad dosežu i do 24o C.

Seperavi sorta crnog grožđa podrijetlom iz Gruzije. Kod nas introducirana pedesetih godina XX. stoljeća. Uzgaja se ponegdje u Dalmaciji (npr. u neretvanskom vinogorju). U Hercegovini slično kao i u RH manje je prisutna, ali se u Makedoniji proširila čemu je pripomogla njena dobra otpornost prema gljivičnim bolestima, dobra rodnost i sposobnosti da nakupi visok sadržaj šećera. Naročito je cijene zbog jake obojenosti, pa se pretežito i proizvodi radi popravljanja (kupaže). Rjeđe se na tržištu pojavljuje kao sortno vino.

Izvor: Vinopedia

Be the first to comment

Leave a Reply