Jeste li ikad probali graviolu?

Neobična biljka porijeklom je iz Latinske Amerike, a već se godinama koristi kao pomoć kod raznih zdravstvenih tegoba.

Soursop ili graviola plod je biljke Annona muricata, drveta porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, a nalazi se i na području Jugoistočne Azije, kao i na nekim pacifičkim otocima. Soursop je prilagođen područjima visoke vlažnosti i relativno toplim zimama, jer temperatura ispod pet celzijevih stupnjeva može uzrokovati oštećenja lišca i malih ogranaka, a na temperaturama ispod tri stupnja može biti kobna. Za razliku od indijanskih banana, čiji je cvijet crn i neugodna mirisa, graviola ima bijeli cvijet vrlo ugodna mirisa, posebno u ranim jutarnjim satima.

Okus graviole podsjeća na kombinaciju jagoda i ananasa, s kiselim notama citrusa, a kremastim okusom podsjeća na kokos ili banane. Voće se sastoji od jestive vlaknaste bijele pulpe i jezgre neprobavljivih, crnih sjemenki. Plod sadrži značajne količine vitamina C, vitamina B1 i vitamina B2. No svakako je zanimljiva činjenica da je kompletno stablo graviole u potpunosti iskoristivo.

Slatka pulpa koristi se kao svježi sok te za proizvodnju bombona i sladoleda. Plodovi su zelene boje i dugi preko 20-30 centimetara, bodljikavi te mogu imati masu i do sedam kilograma. Plodovi se jedu kad sazriju, nakon direktne berbe sa stabla ili se beru poluzreli i ostave da sazriju u mračnooj prostoriji.

Graviola ima brojne zdravstvene blagodati. Osim što ima antikancerogena svojstva, graviola pomaže kod bakterijskih i gljivičnih infekcija, snižava visok krvni tlak i koristi se za depresiju, stres i živčani poremećaj te štiti imunološki sustav.

Razni dijelovi stabla, uključujući koru, lišce, korijenje, voće i sjeme, stoljećima se koriste u medicini tamošnjih domorodaca (Indi). Koriste ga još i za liječenje bolesti srca i astme.

Graviolu je na području Hrvatske moguće uzgajati na otvorenom samo u najtoplijim predjelima, južnodalmatinskim otocima, ali isključivo u područjima koja su zaštićena od bure i juga. No moguće ju je uzgajati i u grijanim plastenicima u svim područjima. Iz tvrtke za uzgoj i promet egzotičnog voća Exotic King iz Donje Bistre kažu da je interes za ovu biljku svakog dana sve veći, a oni koji se odluče za takvu proizvodnju svu proizvodnju mogu prodati i do par godina unaprijed jer trenutačna proizvodnja u Južnoj Americi ne može zadovoljiti ni 30 posto svjetskih potreba.

Fotografija: Muhammad Mahdi Karim

Be the first to comment

Leave a Reply