Hrana koja polako, ali sigurno uništava vašu inteligenciju

Kada je u pitanju prehrana, postoje svakakve vrste hrane – neka je odličan saveznik protiv debljanja, dok druge stimuliraju kognitivne funkcije i poboljšavaju pamćenje.

S druge strane, neka hrana ima razarajući učinak na funkcije mozga te nutricionisti savjetuju da je konzumirate umjereno kako biste ograničili negativan utjecaj.

Slijedi popis namirnica koje će polako, ali sigurno ubijati vašu inteligenciju:
1. Zašećereni proizvodi
Šećer i zašećereni proizvodi nisu loši samo za vašu liniju, nego i za funkcioniranje mozga. Dugoročna konzumacija šećera može stvoriti neurološke probleme i pogoršati sposobnost pamćenja. Također može umanjiti sposobnost učenja, zbog čega je preporuka da izbjegavate šećer, kukuruzni sirup i ostale proizvode s visokim udjelom glukoze.

2. Alkohol
Poznato je da alkohol dugoročno šteti jetri, ali i da uzrokuje ‘magloviti mozak’. Kao što naziv upućuje, riječ je o tome da osjećate mentalnu konfuziju, utječe na to da ne možete razmišljati bistro te pamtiti. Srećom, simptomi će se povući čim prestanete konzumirati alkohol ili ga ograničite na jedno do dva pića dnevno.

3. Brza hrana
Brza hrana može promijeniti kemikalije u vašem mozgu te voditi do simptoma povezanih s depresijom i tjeskobom. Pored toga, hrana s visokim udjelom masnoća uzrokuje simptome slične apstinencijskoj krizi kada ih prestanete konzumirati. Ta hrana utječe na proizvodnju dopamina, važnog hormona koji potiče osjećaj sreće i opće dobrobiti. Štoviše, dopamin utječe i na kognitivne funkcije, sposobnost učenja, budnost, motivaciju i pamćenje. Zato je važno izbjegavati hranu s puno masnoće.

4. Pržena hrana
Gotovo sve prerađene namirnice sadrže kemikalije, boje, aditive, umjetne arome, konzervanse i kao takva utječe na ponašanje i kognitivne funkcije zbog kemikalija koje izazivaju hiperaktivnost, kod djece i odraslih. Pržena i prerađena hrana polako uništava živčane stanice locirane u mozgu. Neke masnoće su opasnije od drugih – suncokretovo ulje smatra se jednim od najtoksičnijih.

5. Presoljena hrana
Sol utječe na krvni tlak, što teško pada vašem srcu. Istraživanja također sugeriraju da visoke razine soli utječu na kognitivne funkcije i smanjenu sposobnost razmišljanja. Drugim riječima, slana hrana utječe na inteligenciju.

6. Rafinirane žitarice
Sve vrste žitarica, osim onih cjelovitih koje su bogate vlaknima, loše utječu na funkcioniranje mozga i zdravlje općenito. Ako redovito konzumirate rafinirane žitarice, sve proizvode od bijelog brašna, risikirate brže starenje organizma te gubitak pamćenja i ‘magloviti mozak’.

7. Prerađeni proteini
Proteini su građevni blokovi mišića i jako su važni za pravilno funkcioniranje tijela. Meso je najbogatiji izvor visokokvalitetnih proteina, ali izbjegavajte prerađene namirnice poput hrenovki, salama, kobasica i slično. Za razliku od prirodnih proteina koji potiču živčani sustav, prerađene bjelančevine čine suprotno. Držite se ribe, mliječnih proizvoda, oraha i sjemenki, koje su prirodni i kvalitetni izvori proteina.

8. Transmasti
Transmasti uzrokuju niz problema, od onih povezanih sa srcem do povišenog kolesterola i pretilosti. Međutim, loše su i za mozak, jer ga ulijene, utječu na reflekse i sposobnost reakcije – da ne govorimo o povećanom riziku od moždanog udara.

Ako konzumirate transmasti kroz duži period, može doći do skupljanja mozga, što je na neki način slično skupljanju koje se događa uslijed Alzheimerove bolesti. To se događa jer transmasti s vremenom oštećuju arterije.

9. Umjetni zaslađivači
Kada ljudi žele smršavjeti, skloni su misliti da će im pomoći ako šećer zamijene umjetnim zaslađivačem. Istina je da imaju manje kalorija, ali isto tako mogu učiniti više štete nego koristi. Ako se koriste dugo, mogu uzrokovati oštećenje mozga i utjecati na kognitivne sposobnosti, pogotovo ako koristite velike količine zaslađivača.

10. Nikotin
Unatoč činjenici da nikotin nije prehrambeni proizvod, važno ga je spomenuti jer uništava mozak ograničavanjem protoka krvi u mozak, zajedno s glukozom i kisikom. Nikotin ne samo da utječe na prerano starenje, loš zadah i povećava rizik od raka pluća, nego utječe na proizvodnju i funkciju neurotransmitera stiskanjem kapilara, sitnih krvnih žila koje igraju ključnu ulogu kada su u pitanju moždane funkcije.

Izvor: Magazin.hr

Be the first to comment

Leave a Reply